<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://grad-buje.net/latest.xsl" ?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Vijesti</title>
    <link>http://grad-buje.net/vijesti/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>info@wmd.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2009</dc:rights>
    <dc:date>2009-01-07T23:14:00+01:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.pmachine.com/" />
    

    <item>
      <title>Svoj OIB saznajte putem interneta</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/svoj-oib-saznajte-putem-interneta/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/svoj-oib-saznajte-putem-interneta/#When:23:14:00Z</guid>
      <description>Želite li saznati svoj osobni identifikacijski broj, možete to učiniti OVDJE. Nakon upisa imena, prezimena, MBG&#45;a ili broja osobne iskaznice, službena internetska stranica Porezne uprave Ministarstva financija RH odmah izbacuje traženi broj.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>hrvatska</dc:subject>
      <dc:date>2009-01-07T23:14:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Čak 41 posto hrvatskih vozača ne koristi zimske gume</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/cak-41-posto-hrvatskih-vozaca-ne-koristi-zimske-gume/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/cak-41-posto-hrvatskih-vozaca-ne-koristi-zimske-gume/#When:22:43:00Z</guid>
      <description>ZAGREB &#45; Nakon što je 21. prosinca zima i službeno pokucala na vrata, postavlja se pitanje koliko vozača još uvijek vozi svoja vozila s ljetnim gumama, odnosno koliko se njih odlučilo voziti na zimskim gumama.



Prema anketi web portala VidiAuto.com preko 50 posto ispitanika već je montiralo ili će uskoro montirati zimske gume &#45; 43 posto njih već se vozi sa zimskim gumama, dok će 12 posto njih ljetne gume uskoro zamijeniti zimskim gumama.


Očigledno je najnovije zahlađenje i one vozače koji su se namjeravali &#8220;prošvercati&#8221; na ljetnim gumama natjeralo da u posljednji trenutak promijene svoju odluku.


Nadalje, gotovo petina ispitanika, odnosno 22 posto ne namjerava koristiti zimske gume, dok 19 posto vozača koristi iste gume tijekom cijele godine.


Samo mali postotak vozača još će razmisliti o zamjeni guma &#45; njih 4 posto, iako je zimsko razdoblje već odavno započelo.


(TotalPortal)</description>
      <dc:subject>zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-29T22:43:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Zajedničkim ulaganjem ambulante u Bujama opremili EKG uređajem</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/zajednickim-ulaganjem-ambulante-u-bujama-opremili-ekg-ureajem/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/zajednickim-ulaganjem-ambulante-u-bujama-opremili-ekg-ureajem/#When:03:23:00Z</guid>
      <description>BUJE&#45; Zajedničkom akcijom liječnika iz tri ambulante opće prakse koje u Bujama rade u sklopu Istarskih domova zdravlja i koji su osigurali 12.500 kuna,  Grada Buja koji je donirao 10.000 kuna i Crvenog križa Buje koji je namaknuo 1.500 kuna iz sredstava solidarnosti,  stanovnici Buja i gornje Bujštine koristit će novi EKG uređaj.


Potreba za novim uređajem bila je velika, rekao je u ime liječnika na prigodnoj svečanosti dr.Damir Kovačević. S novim EKG uređajem, kojeg ćemo moći koristiti i na terenu budući ima mobilne karakteristike rada, građani su dobili bolju kvalitetu zdravstvene zaštite.


Grad Buje i općine na Bujštini već financiraju rad laboratorija i specijalizaciju liječnika pa će i u budućim potrebama participirati najavila je Lorela Limoncin Toth gradonačelnica Buja prisustvujući «otvaranju» EKG uređaja u ambulantama opće prakse. (MB)   (barkun)</description>
      <dc:subject>gradske</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-05T03:23:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Cigarete neće poskupjeti za pet kuna</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/cigarete-nece-poskupjeti-za-pet-kuna/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/cigarete-nece-poskupjeti-za-pet-kuna/#When:23:38:00Z</guid>
      <description>Cigarete od iduće godine neće poskupjeti za pet zdravstvenih kuna, kako je to bilo predviđeno prvotnim prijedlogom zdravstvene reforme, potvrđeno je u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi


ZAGREB &#45; Umjesto uvođenja tzv. zdravstvenog doprinosa na duhan, u zdravstveni sustav će se od početka iduće godine iz Državnog proračuna preusmjeriti 32 posto trošarina od cigareta, što ukupno iznosi 1,2 milijardu kuna, koliko je Ministarstvo namjeravalo godišnje prikupiti od poskupljenja cigareta za pet kuna.


Ministarstvo se odlučilo na takvu odluku nakon dodatnih financijskih analiza i konzultacija, želeći spriječiti naglo poskupljenje cigareta te rast crnog tržišta.


Cigarete će, prema nekim kalkulacijama poskupjeti zbog prilagođavanja standardima EU. Tako bi od 1. siječnja mogle koštati jednu do tri kune više.


Još uvijek je otvoreno i pitanje uvođenja zdravstvenog doprinosa za umirovljenike, odnosno koji će biti granični iznos mirovine iznad koje će umirovljenici plaćati doprinos. Posljednjih dana se u medijima špekulira da bi doprinos od 2 ili 3 posto mogli plaćati umirovljenici s mirovinom iznad 5.200 kuna, dok bi za sve s nižim iznosom mirovine doprinos plaćala država. Prvi prijedlog je bio da doprinos plaćaju umirovljenici s mirovinom višom od 2.600 kuna.


Ministar Darko Milinović trebao bi o tome razgovarati s predstavnicima umirovljenika, no Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) odbacila je prije nekoliko dana mogućnost da podrži uvođenje bilo kakvog doprinosa na mirovine, osim na mirovine saborskih zastupnika i članova Vlade.



U Ministarstvu zdravstva ovih dana traju radionice sa socijalnim partnerima &#45; predstavnicima sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca i strukovnih udruga, na kojima se razmatraju tri zakonska prijedloga ključna za strukturalne promjene u sustavu. Riječ je o prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, obveznom zdravstvenom osiguranju te dobrovoljnom osiguranju.( Hina/tportal)</description>
      <dc:subject>hrvatska</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-04T23:38:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Telefoniranje u vožnji jednako je pijanstvu</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/telefoniranje-u-voznji-jednako-je-pijanstvu/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/telefoniranje-u-voznji-jednako-je-pijanstvu/#When:02:58:00Z</guid>
      <description>Prema najnovijim saznanjima stručnjaka, korištenje mobitela tijekom vožnje vozača ometa više nego najlajaviji suvozači, što dovodi do zaboravljanja uključivanja žmigavaca tijekom prestrojavanja, nepridržavanja pravila o razmaku od ostalih vozila, zaboravljanja izlaza s autoceste i sličnih radnji. Korištenje raznih &#8217;hands free&#8217; rješenja uopće ne dovodi do poboljšanja stvari.


Profesor Dave Strayer i njegovi suradnici sa Sveučilišta Utah napravili su niz eksperimenata na vozačima korištenjem simulatora vožnje, koji je inscenirao sve vozne uvjete u kojima se pojedini vozač svakodnevno nalazi. Prema njihovim saznanjima, telefoniranje tijekom vožnje kod mladih vozača dovodi do usporavanja reakcija na razinu vozača u poodmakloj dobi, a u velikom broju slučajeva ekipa sa Sveučilišta Utah zaključila je da je telefoniranje u vožnji opasno kao vožnja u pijanom stanju.



Ova analiza provedena je na uzorku od 96 ispitanika u dobi između 18 i 49 godina, a naći će se u ovomjesečnom izdanju Dnevnika eksperimentalne psihologije. (tportal)</description>
      <dc:subject>zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-04T02:58:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pušit ćemo najskuplje cigarete u regiji!</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/pusit-cemo-najskuplje-cigarete-u-regiji/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/pusit-cemo-najskuplje-cigarete-u-regiji/#When:00:19:00Z</guid>
      <description>Iako se u prvom trenu mislilo kako će cigarete poskupjeti za samo par kuna, Vlada će prema smjernicama EU&#45;a promijeniti zakon, te će cigarete poskupjeti za čak 9 kuna. Anketa!



Najprodavanije cigarete poput Ronhilla, koje sada stoje 15 kuna, poskupjet će na 24 kune, a Marlboro će s 20 skočiti na čak 29 kuna po kutiji, piše Večernji list.


Poskupljenje, kojim će Hrvatska ući u društvo skupljih pušača u Europi, vjerojatno će izazvati opće oduševljenje prodavača i švercera cigareta u susjednim zemljama, kamo će se po svoj omiljeni duhanski paketić uputiti sve veći broj građana.


Upravo zbog &#8216;duhanskih putovanja&#8217; preko granice Večernjak piše kako ministar financija Ivan Šuker već sada čupa kosu od brige, jer se od prodaje cigareta u državni proračun slijeva 3,5 milijardi kuna na godinu. 


Zanimljivo je da već sada 500 milijuna kuna iz hrvatskog proračuna odlazi preko granica, a u 2009. godini stezanja remena, kada se štedi svaka kuna, Šukera očekuje još teži zadatak, tj. morat će tražiti još veća opravdanja nego do sada. Od duhana će nestajati milijarde &#8216;domaćih&#8217; kuna.


Večernji list uzeo je za primjer Litvu i Mađarsku, koje su krenule u jednokratno poskupljenje oko pola eura po kutiji, te je u razdoblju od dvije do tri godine od takva poskupljenja proračunski prihod od prodaje cigareta gotovo prepolovljen.


No pozitivna strana za koju se drži ministar zdravstava Darko Milinović su rezultati koji pokazuju da se već poskupljenjem za kunu smanji broj pušača za pet posto.

(net)</description>
      <dc:subject>hrvatska</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-02T00:19:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kako ostati zdrav kad zahladi</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/kako-ostati-zdrav-kad-zahladi/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/kako-ostati-zdrav-kad-zahladi/#When:03:44:00Z</guid>
      <description>Mnogi bi ljudi, vjerujemo, rado preskočili kišne jesenske i hladne zimske dane. Sezona gripa i prehlada, kao i pad imuniteta, dolaze s hladnim vremenom. No pripazite li malo na sebe, sve te neugodnosti možete izbjeći


Redovito perite ruke


Jednom kada započne sezona hladnoće, svatko traži način kako izbjeći bolesti. Jedan od jednostavnih načina je redovito pranje ruku. Sve bolesti koje se prenose dodirom, a to uključuje gripu i prehladu, možemo zaustaviti pranjem ruku svaki put kada se vratimo u kuću ili u ured. Pogotovo je važno prati ruke prije jela, nakon što ste bili u javnom prijevozu ili u trgovinama, i općenito na mjestima na kojima se zadržava puno ljudi.


Pijte puno tekućine


Za vrijeme hladnih mjeseci ljudi piju više toplih napitaka poput čaja i kave, no zanemaruju činjenicu da ova dva napitka u sebi imaju sastojke koji povećavaju izlučivanje vode iz tijela. Važno je uz njih piti i šest do deset čaša vode dnevno kako biste zadržali potrebnu razinu vode u tijelu.


Redovito vježbajte


Zbog manje dnevnog svjetla, zimi nam se čini da imamo i manje energije. Izvrstan način da pospješite cirkulaciju i razinu energije jest vježbanje. Samo 20 minuta vježbe dnevno pomaže nam i u borbi protiv kilograma koji se nakupe u zimskom periodu. 


Spavajte barem osam sati


Većina ljudi ne spava preporučenih osam sati i to je jedan od razloga što se tijekom zime smanji razina energije i oslabi imunitet. Preporuča se opuštanje prije odlaska u krevet i svakako izbjegavanje alkohola i nikotina prije spavanja.


Uzimajte vitamin D


Većina ljudi ne dobiva dovoljnu količinu vitamina D zbog manje Sunčevog UV zračenja tijekom zime. Preporuča se uzimanje Vitamina D u tabletama ako su osobe starije od 50 godina. Vitamin D se povezuje sa zdravim kostima i smanjenjem rizika oboljenja od nekolika vrsta raka.


Pazite na vlažnost kože



Hladnoća uništava kožu i kosu, stoga je izuzetno važno koristiti preparate koji ih ovlažuju. Svima nam je poznato da, nakon učestalog ispuhivanja nosa kod prehlade, koža na nosu popuca i pocrveni. Kod toga nam pomažu vlažne maramice koje je uvijek dobro imati spremne i pri ruci.


Jedite zdravo



S dolaskom hladnih mjeseci većina ljudi se okrene prehrani koja sadrži puno ugljikohidrata i masti. Takva prehrana dovodi do pretjeranog nakupljanja kilograma i izaziva letargiju i pospanost. U prehranu uvrstite laganiju hranu. (tportal)</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-01T03:44:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Otvoren Centar za liječenje debljine</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/otvoren-centar-za-lijecenje-debljine/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/otvoren-centar-za-lijecenje-debljine/#When:03:34:00Z</guid>
      <description>U KBC Zagreb je nedavno otvoren Centar za liječenje debljine prvenstveno namijenjen onima čiji indeks tjelesne mase prelazi 25 kg/m2 odnosno osobama s prekomjernom tjelesnom masom i pretilim osobama za koje liječnici opće medicine procijene da im je liječeno potrebno.


U okviru Centra pacijentima će se pristupati timski što znači da će uz stručni nadzor dobiti individualni plan prehrane i tjelovježbe prilagođen životnoj dobi, kondiciji i zdravstvenom stanju. Pacijentima će također biti dostupna i psihološka pomoć, a liječenje uključuje i farmakoterapiju te kirurško liječenje.


U sklopu Centra će raditi niz stručnjaka s područja endokrinologije, nutricionizma, kardiologije, pulmologije, gastroenterologije, kirurgije, psihijatrije i sl.


Budući da debljina nije samo estetski problem, već i ozbiljno ugrožava zdravlje, a u Hrvatskoj svaki dan ima sve više pretilih, za očekivati je da će zanimanje za Centar biti veliko.


Vitamini.hr</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2008-11-29T03:34:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>NK Jedinstvo Omladinac pobijedio Buje</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/nk-jedinstvo-omladinac-pobijedio-buje/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/nk-jedinstvo-omladinac-pobijedio-buje/#When:13:21:01Z</guid>
      <description>Nogometaši Jedinstvo Omladinac uspješno su apsolvirali derbi susret osmog kola Četvrte hrvatske nogometne lige u skupini Zapad, protiv Buja. Igralo se dosta nepovezano, uglavnom na sredini terena. Domaći su do pobjede došli zasluženo ali i uz dosta sreće jer su gosti opasno prijetili u završnici kada su se oni povukli u želji da očuvaju teško stečenu prednost. Ukupni dojam o utakmici pokvarila je ozljeda Dine Černjula dvadesetak minuta prije kraja susreta.


Izvor: Labin.com</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2008-11-04T13:21:01+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Naj stvari koje niste znali o svom tijelu</title>
      <link>http://grad-buje.net/izhr/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/</link>
      <guid>http://grad-buje.net/izhr/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/#When:12:45:00Z</guid>
      <description>Fascinantan, složen mehanizam koji karakteriziraju pokretljivost i simultano obavljanje različitih zadataka, detaljno razrađena koordinacija, sposobnost formiranja pamćenja, ali i proizvodnje sline &#45; bio bi, donekle, opis ljudskog tijela. Istina je, međutim, da su o tom &#8216;utočištu ljudske duše&#8217; mnoge stvari većini ljudi još uvijek nepoznate ili nedovoljno razjašnjene. Predstavljamo vam deset začuđujućih činjenica o tjelesnim funkcijama i osobinama kojih nismo ni svjesni 


Cijeli se svijet smije zajedno s nama 

Svi već znamo da je zijevanje prijelazna pojava, no sudeći prema zaključcima novijih istraživanja, ista stvar vrijedi i za smijeh. Naime, smijeh stimulira regije mozga zadužene za pokretljivost facijalnih mišića, a oponašanje, dokazano, ima vrlo važnu ulogu u komunikaciji. Stoga se kihanjem, smijanjem, plakanjem i zijevanjem ostvaruju snažne veze unutar grupe ljudi. 


Zubi viška 

Mnoge ljudima odavno nepotrebne stvari, poput noktiju, dlaka na prsima, rukama i nogama, ostaju na svom mjestu iz jednostavnog razloga &#45; nisu štetne. Odnosi se to i na umnjake koji su danas prije svega odličan izvor zarade oralnim kirurzima. Našim su, žilavom mesu sklonim precima oni itekako bili dragocjeni, ali ljudi su u međuvremenu razvili drugačije prehrambene navike. Unatoč tome, umnjaci su ostali na svom mjestu uzrokujući ništa drugo do frustrirajuće gužve u našoj usnoj šupljini. 


Hormoni u pubertetu djeluju na mozak 

Svima je jasno da su hormonalni procesi u pubertetu nužan preduvjet razvoja te da pripremaju naše tijelo za reprodukciju. No također je neizbježna ta nepodnošljiva emocionalna nestabilnost. Naime, hormoni poput testosterona imaju jak utjecaj na razvoj moždanih neurona, a promjene do kojih uslijed toga dolazi izazivaju intenzivne reakcije na razini ponašanja. Upravo iz tog razloga pubertet ne može proći bez pojava kao što su emocionalna neustaljenost, apatija i neodlučnost. 


Želudac luči korozivnu kiselinu 

U jednom od najaktivnijih dijelova ljudskog organizma odvija se proizvodnja iznimno opasne tekućine. Naime, želučane stanice luče klorovodičnu kiselinu, korozivnu tvar koja se u industriji koristi za obradu metala. Iako može djelovati na tvrde materijale poput čelika, sluz kojom su prekrivene stijenke želuca zadržava ovu opasnu tekućinu u probavnom sustavu te tako sprečava njeno potencijalno štetno djelovanje. 


Mozak je lagan, ali gladan 

Iako na njega otpada tek neznatnih dva posto ukupne tjelesne težine, mozak troši čak 20 posto količine kisika i unesenih kalorija. Tri su cerebralne arterije odgovorne za stalno pumpanje kisika i ako u samo jednoj od njih dođe do zastoja ili bilo kakvog ometanja protoka, dolazi i do poremećaja funkcija koje kontrolira ugrožena regija mozga.</description>
      <dc:subject>zdravlje, zabava</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T12:45:00+01:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>